Rijetke su prilike kad nosioci najviših političkih funkcija javno progovore potpuno iskreno o pravim motivima svoje političke borbe i tako demantiraju demagoške programske parole. Nažalost, ti motivi se najčešće materijaliziraju koruptivnim metodima.
Korupcija kao “ideologija”
“Šta moja djeca treba da pomru, da nestanu, a da Cenićkina mala (Ivana Korajlić iz Transparency International BiH, kćerka ekonomske analitičarke Svetlane Cenić) tu sjedi i govori ko je lopov? To je vaša zla namjera, nikakav lopovluk nije”, kazao je član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik povodom prijave Transparency International zbog sukoba interesa jer su kompanije u vlasništvu njegove djece Gorice i Igora dobijala javna sredstva od državnih institucija. Zanimljivo je da po ovoj prijavi Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, ako u ovakvom slučaju utvrdi sukob interesa, može izreći kaznu u visini od 10 do 50 posto plaće najduže 12 mjeseci.
Poznato je, također, da je u samo jednom ovakvom slučaju firma Fruit Eco, u većinskom vlasništvu Igora Dodika, 2008. godine dobila kredit Investiciono-razvojne banke RS od tri miliona KM, a odobrio ga je Kreditni odbor akcionara banke na čijem se čelu nalazio tada premijer RS Milorad Dodik. Tada je tata, na pitanja novinara odgovorio da je bolje da mu “djeca rade nego da se drogiraju”.
Što se posao razgranava i raste broj kompanija povezanih sa porodicom i kumovima, to se i veća sredstva odlijevaju iz javnih fondova i budžeta u porodične firme.
Da je duboko u “ideologiju” vladajuće stranke u RS i državi, tzv. “srpske reprezentacije” ugrađena korupcija potvrđuje niz drugih primjera – od javnih priznanja lidera u predizbornim obraćanjima da “diploma ništa ne vrijedi ako nemate člansku knjižicu SNSD”, pa do ucjena plaćama i penzijama.
Među najvećim skandalima političke korupcije su afere “Dva papka” i “Potkivanje”, u kojima su najviši funkcioneri SNSD i ljudi od najvećeg povjerenja snimljeni da priznaju korupciju, a zatim su tužilaštva pokretala istragu zbog nedozvoljenog snimanja umjesto krivičnih djela korupcije. Naravno, učešće u donošenju zakona, kao i sprega sa stranke sa nosiocima pravosudnih funkcija omogućuje da je važnije ko je snimao, nego ko je kompromitirao izbornu volju “kupovinom ruku” ili tužilaca i sudija.
Politika zasnovana na novcu
Pojašnjavajući jednu svoju raniju izjavu, prema kojoj su sve političke borbe zasnovane uglavnom na novcu, visoki funkcioner SNSD Lazar Prodanović u prošlosedmičnom intervjuu za BHT1 napominje da, kada god neko govori o interesu Bošnjaka, Srba ili Hrvata, on u suštini brine o tome koji će nivo vlasti ostvariti veći dio prihoda za decentralizaciju.
„SNSD je politička partija koja je dugo na vlasti. Normalno, treba pokazati u određenom smislu neke rezultate, značajne rezultate, gdje bi vam građani vjerovali. U tom smislu, ulog i finansijski interes političkih predstavnika u izvršnoj vlasti, a zakonodavnoj da stvori legislativni okvir, je da se stvori ambijent da Bosna i Hercegovina, kao složena država dva entiteta i tri konstitutivna naroda, na neki način pravično raspodijeli sredstva koja su izvorni dio prihoda na nivou države“, kazao je delegat u Domu naroda Lazar Prodanović.
Ukratko rečeno – podjela plijena kao decentralizacija prihoda. A kad se podijeli, onda se opet centralizira – stranka je ta koja dijeli ulog po “ocu i kumovima”.
Jasno je da “političkoj partiji koja je dugo na vlasti”, svako ko dirne u finansijski interes postaje “izdajnik” i neprijatelj broj 1. Otuda s vremena na vrijeme SNSD pokušava donijeti zakone kojim bi nevladine organizacije i instutucije koje ukazuju na sistemsku korupciju proglasili stranim plaćenicima i zabranili im rad. Tako bi “Cenićkina mala” ostala bez posla, a Dodikovi bi na miru sigurno dobijali unosne poslove na svim tenderima.
Komisija o sukobu interesa u sukobu interesa
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa kojoj je Dodik prijavljen se u toku prošle godine sastala tri puta i nedostaju joj dva člana da bi bila popunjena (jedan Srbin i jedan Hrvat).
Komisija je formirana 2020. godine godine i broji devet članova, od kojih šest članova imenuje Parlamentarna skupština BiH, tri poslanika iz Predstavničkog doma i tri delegata iz Doma naroda BiH.
Članovi Komisije su i direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i njegova dva zamjenika na osnovu funkcija koje vrše.
Predviđeno je da komisiju čine po tri predstavnika svakog od konstitutivnih naroda, srpskog, hrvatskog i bošnjačkog.
Komisija ne može ni da zasijeda ako dva člana iz svakog naroda nisu prisutna, a takođe, potrebno je i da dva člana iz reda svakog od naroda glasaju za odluke.
Predsjednica komisije je Mira Pekić, inače i poslanica opozicione Partije demokratskog progresa u Predstavničkom domu BiH.
Pored nje, srpski član Komisije je i Sredoje Nović, delegat u Domu naroda BiH i član vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem čelu je Milorad Dodik.
Pekić je u razgovoru za radio Slobodna Evropa kazala da je to što su članovi Komisije članovi i političkih partija vrlo upitno, kada je u pitanju odlučivanje u Komisiji.
“I to je već sukob interesa da mi odlučujemo o eventualnom sukobu interesa o našim kolegama. Time je veoma bitno da se u što skorije vrijeme donese novi Zakon o odlučivanju o sukobu interesa gdje će članovi biti ljudi koji će biti birani putem konkursa i koji neće biti politički vezani za političke partije”, kaže predsjednica Komisije.
Komisija je u toku rada u tri sjednice, donijela i odluke o kažnjavanju pet funkcionera koji su bili u sukobu interesa.
Najviši kažnjeni funkcioner zbog utvrđenog sukoba interesa je Dragan Čović, trenutno predsjedavajući Doma naroda BiH i lider Hrvatske demokratske zajednice BiH.
On je u martu 2021. godine kažnjen oduzimanjem 10 posto od plate. Plata mu je, tačnije umanjena za skoro 500 KM. Komisija je utvrdila da je Dragan Čović 2017. godine, mimo redovne plate, imao finansiranje iz budžeta kao ovlašteno lice Hrvatskog narodnog sabora i to u iznosu većem od 10.000 maraka.
Istom kaznom tada je kažnjen i Nenad Nešić, poslanik Demokratskog narodnog saveza u državnom parlamentu. U Odluci Komisije je navedeno da je Nešić u periodu od 6. studenog 2018. do 14. listopada 2020. obavljao i funkciju vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća “Putevi RS” i bio zastupnik u Zastupničkom domu BiH. Time je, kako je navedeno, počinio zabranjene aktivnosti iz Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH.
Korupcija je pravi neprijatelj Bošnjaka
“Neprijatelja Bošnjaka treba skloniti”, poruka je koju su, uz precrtanu fotografiju šefa Ureda za borbu protiv korupcije i kontrolu kvaliteta Erduana Kafedžića, dobili premijer i ministri i poslanici u Skupštini Kantona Sarajevo neposredno pred raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija kao i o Nacrtu zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije, koje je inicirao Ured.
Dok su jedni to okarakterizirali kao eksplicitnu prijetnju, opozicija (SDA) kaže kako je to vlast namjerno plasirala kako bi onemogućila da se čuju argumenti protivnika ovih zakona.
Ured je dosad pokrenuo skoro 100 krivičnih prijava povodom diploma zaposlenih u javnom sektoru čija vjerodostojnost nije mogla biti potvrđena, 47 krivičnih prijava u procesima vezanim za GRAS, kao i po drugim osnovama. To bi mogao biti povod za ove prijetnje, ali niko ne može tvrditi da su svi prijavljeni Bošnjaci, niti to ima veze sa prirodom prijavljenog krivičnog djela. Predloženim propisima nadležnosti Ureda su osnažene, kao krivično djelo definirano je davanje lažnih podataka, tretirano je pitanje sukoba interesa i zaštite prijavitelja korupcije. S druge strane, argumenti kojima je opozicija nastojala osporiti donošenje ovih propisa svode se na mogućnost da se u prijavi imovine zvaničnika nenamjerno propusti prijaviti neki prihod ili nekretnina, te situacija u kojoj nije moguće prinuditi člana porodice ili povezano lice da prijavi svoju imovinu i prihode. Iako se izmjenama zakona prijeti krivičnom odgovornošću za davanje lažnih podataka, jasno je da niko ne može biti odgovoran za podatke koje je dala druga osoba.
Neobično je kako se u raspravi nastojalo relativizirati nezakonito sticanje imovine korupcijom i sukobom interesa, često poredeći to sa sticanjem “daleko veće imovine” krivičnim djelima nezakonite trgovine drogom, oružjem i ljudima.
Među “argumentima” protiv donošenja ovih zakona je omražena “republika Sarajevo”, odnosno donošenje zakona u Skupštini Kantona Sarajevo prije nego se odgovarajući zakon donese u Parlamentu Federacije BiH. No, s obzirom na neaktivnost zakonodavne i izvršne vlasti u entitetu, i ovaj zakon je moguće uskladiti sa federalnim zakonom kad on bude donesen. Inače, nema ustavnih ni zakonskih prepreka da se zakon donese na kantonalnom nivou.
Izgleda da je Kafedžić “sam sebi poslao prijeteću poruku”, da bi skrenuo pažnju javnosti na dostignuća Ureda.
Ubrzani prijem koči Dom naroda
Istovremeno sa zahtjevima državnih zvaničnika predstavnicima Evropske unije za ubrzani prijem i davanje kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine za prijem u Evropsku uniju, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine na dnevnom redu našla su se tri zakona koji spaaju u 14 prioriteta, uvjeta za dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.
“Predstavnički dom obavještava Delegaciju EU u BiH da je usvojio Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH, nakon što je ranije usvojio Prijedlog zakona o javnim nabavkama, da ih je proslijedio Domu naroda sa zahtjevom za hitno postupanje te traži od institucija EU da BiH odobre kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji”, kaže se u zaključku kojeg je usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i dostavio čelnicima EU.
Sedam dana kasnije Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije prihvatio prijedlog delegata Kluba Bošnjaka Denisa Bećirovića da se u dnevni red hitne sjednice uvrste Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama.
Neposredno prije toga, predsjednik SNSD, stranke koja kontrolira klub Srba u Parlamentarnoj skupštini BiH, tokom razgovora sa ministricom vanjskih poslova Njemačke Annalenom Baerbock, rekao članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću: “Neće ti to proć’”, da bi nakon foruma u Antaliji požurio uzeti muštuluk jer “nema ništa od ubrzanog prijema”. Jednostavno, ne uklapa se u “finansijski interes političkih predstavnika”. Jer ne postoji niko razuman ko može dokazati da antikoruptivni zakoni povređuju vitalni nacionalni interes bilo kojeg naroda.
