Dvije su nepoznanice očigledne kod većine na društvenim mrežama. To su dom naroda i žrijebanje.
Nakon izvlačenja žrijebom koje je danas donijelo SDA-u i DF-u 13. delegata u Domu naroda FBiH, zaredala su ismijavanja tog čina. Uglavnom su to mnogi propratili: “Izvlačenje kinder jaja odlučilo ko će u vlast”.
Žrijeb ili ždrijeb, oboje pravilno, se preduzima kad kandidati na izborima imaju identičan broj glasova. Ta je praksa krenula u staroj Atini, pokrajini Grčke, koja se smatra mjestom rođenja demokratije. Žrijebanje poduzimaju mnoge zemlje ako im se dogode takvi slučajevi. Ponajviše države anglosaksonskog prava. Nipošto to u BiH nije iznimka.
Što se tiče doma naroda, na evropskom kontinentu od 44 državna parlamenta njih 16 su dvodomni. Postoje kao gornji i donji ili predstavnički dom.
Gornje domove imaju SAD, Velika Britanija, Republika Irska, Australija…
Pogledajmo samo neke od tih gornjih domova i njihove nadležnosti.
Bundesrat je gornji dom Parlamenta Njemačke. Ima 69 delegata, koji su članovi 16 pokrajinskih vlada i pokrajinske vlade ih imenuju za delegate u Gornjem domu i opozivaju ih s te funkcije. Ono što su u Njemačkoj regije sa svojim pravima, to su u BiH narodi čija se prava štite u Gornjem domu.
Bez obzira što ga čine članovi pokrajinskih vlada, Bundesrat je tijelo koje djeluje na državnom nivou.
Bundesrat ravnopravno učestvuje u zakonodavnom procesu Njemačke. On je kontrolni organ, s osnovnom ulogom da osigura poštivanje prava i interesa pokrajina.
Prema Ustavu FBiH i Ustavu BiH trećina vlasti mora pripadati bošnjačkom narodu, koji ih je birao. Ako Schmidt ne priznaje većinu SDA i DF u Domu naroda Bošnjaka, to je kao da zabrani trećini pokrajina u njemačkoj da odlučuju o svojoj sudbini. Čuli smo nedavno da se Aljoša Čampara, a večeras i Elmedin Konaković uzdaju u nekakvu pomoć Schmidta. Pozivi na takvo pravno nasilje je neodgovorno. To bi bilo potpuno rasističko negiranje političke volje jednog naroda. Schmidt to u svojoj Njemačkoj ne bi smio ni pomisliti a ne uraditi.
U Sjedinjenim Državama ime gornjeg doma je Senat, što je svima poznato. Prema Ustavu, potpredsjednik SAD-a, a u ovom slučaju je Kemala Harris, trebala bi da predsjedava Senatom. Zbog važnosti posla koji obavlja, predsjedanje Senatom je povjereno najstarijem senator vladajuće Demokratske stranke.
Moć Senata SAD-a je posebna. Posebnost je i da Senat ima pravo zakonodavne inicijative u svim segmentima, osim u pitanju budžeta. On ratificira sve međunarodne sporazume, potvrđuje ambasadore, sudije Vrhovnog suda, te sve članove kabineta Predsjednika. Konačno, odlučuje i o opozivu Predsjednika I drugih saveznih funkcionera, kao u slučaju Richarda Nixona. To je pravo poznato kao impeachment.
Nakon ovih nekoliko detalja o Senatu SAD-a, treba li napominjati neke diplomate šta bi trebalo značiti nepriznavanje bošnjačke većine u Domu naroda FBiH.
U Španiji gornji dom kontroliše zakonodavni proces, Vladu i vanjsku politiku.
Gornji i Donji dom Parlamenta Austrije nadziru rad Vlade, pa, ako su nezdovoljni, mogu prema izvršnoj vlasti djelovati u obliku rezolucije.
Zanimljive su nadležnosti gornjeg doma u Češkoj. U slučaju raspuštanja Predstavničkog doma, Senat preuzima sve obaveze. Za usvajanje ustavnih zakona, među kojima je najvažniji izborni zakon, potrebno je bezuslovno odobrenje Senata.
Senat i predstavnički dom biraju predsjednika Republike na zajedničkoj sjednici. Senat Češke ima isključivu nadležnost da poduzima akcije protiv predsjednika Republike zbog izdaje.
Senat Italije ima iste nadležnosti kao Predstavnički dom: da usvaja zakone, da kontrolira Vladu i da utvrđuje smjernice za njeno djelovanje. U Velikoj Britaniji su tek 2005. godine odlučili da Zakonom o ustavnoj reformi Domu lordova zabrane da bude britanski Vrhovni sud. Tako je Lordu kancelaru koji je predsjedavao tim domom, ukinu privilegije da bude predsjednik tog suda. Pritom mu je pripadala i funkcija člana Vlade Velike Britanije.
Dakle, ovo su činjenice o razlozima postojanja Doma naroda u jednoj višenacionalnoj zajednici kakva je BiH. Ova država ima alate da njene institucije djeluju moderno i budu funkcionalne. Problem je bojkota koje serviraju HDZ i SNSD, te ruiniranja državnih institucija, kao poslušnici Beograda i Zagreba. Slika je još jadnija ako se tome pridoda i užasavajuća podrška diplomata koji su ovdje na dužnosti. Nažalost, problem je i političkog nereda koji Bošnjaci sami sebi prave. Kako? Pa vidjeli smo ovih prošlih mjesec dana više nego u prošlih 30 godina.
