U Bosni i Hercegovini je nepoznato da je češki pisac Josef Pavel napisao roman o događajima iz Prvog svjetskog rata pod naslovom „Osman Fetič“. To je prvo književno djelo ovog autora objavljeno u dva izdanja, 1924. i 1925. godine u Pragu, u izdanju Jan Laichtera. Omot knjige i šest ilustracija je izradio Prokop Laichter sin izdavača. Knjiga je džepnog formata i ima 250 strana.
U priču o skoro nepoznatoj temi uvodi nas u razgovoru za Fenu Tarik Fetahagić, koji je istražio background nastanka romana.
Autor romana Josef Pavel, rođen 1889. godine, radio je kako učitelj nakon što je diplomirao na učiteljskom institutu 1909. u Pilsenu. Teške godine Prvog svjetskog rata 1914. -1918. proveo je kao vojno lice na frontu. Poslije rata, 1919. godine je nastavio raditi u prosvjeti u raznim mjestima tadašnje novostvorene države Čehoslovačke. Svoj književni započeo u rad u duhu tradicionalnog realizma sa dvije prozne antiratne knjige, iz Prvog svetskog rata. Prva je roman sa fronta pod naslovom „Osman Fetič“, druga „Zeleni kadar“, o događanjima u pozadini fronta.
– To je pripovijest o dobrom, pravednom čovjeku Osmanu Fetiću, vojniku u austrougarskoj vojsci u Prvom svjetskom ratu. Osman je stariji čovjek, musliman iz Hercegovine. On je kao i stotine hiljada drugih ljudi, zbog rata i vojne obaveze otrgnut od svoje vlastite porodice i zavičaja, te je stavljen, poput malog kotačića, u ogromnu vojnu mašineriju; prvo na srpskom, a zatim na italijanskom frontu. Svojom dobrodušnom, ljubaznom prirodom Osman Fetić osvaja ljudska srca. Zbog njegove dosljedne pobožnosti, i poštenog života i ponašanja on izaziva poštovanje kod nadređenih pa njegova iznenadna smrt pogađa sve koji su ga poznavali – kaže Fetahagić.
Sagovornik navodi kako se čini da autor ovu pripovijest i njene likove nije izmislio.
– Pojedini detalji ove pripovijesti su u svojoj raznolikosti ipak sasvim jednostavni, prirodni i tačni. Ali često su prikazani prilično suhoparno, u opisu brojnih događanja tokom ratnih operacija. Svi likovi ove priče, a ne samo glavni lik Osmana Fetića, na sebi nose utisnut pečat životne istine – ističe.
Tako je, na primjer, lijepo prikazan satnik Lustig kojeg ratne strahote bude iz nekadašnjeg velikonjemačkog fanatizma, koji se otrijezni od ratne groznice i kao čovjek preporodi. Ili hrabri dječak Smajo, gladni mladić Mirko i razni drugi likovi vojnika iza linije fronta. Kod glavnog junaka pisac često ističe njegovu pobožnost i predanost Allahovoj volji. A govoreći o poznatom muslimanskom fatalizmu, na jednom mjestu on izravno suprotstavlja muslimansku pobožnost protiv kršćanske pobožnosti. I to tako što muslimanski hodža izgovara stare optužbe o svećenicima koji nisu proklinjali ratove, i koji se mole za pobjedu jednih a uništavanje drugih, blagosiljaju.
Knjiga je ukrašena finim crtežima Prokopa Laichtera, napisana ozbiljno i s očitom ljubavlju prema dobrim ljudima, kojih je bilo mnogo i pod grubim vojničkim kaputom (šinjelom), citira prikaz romana u češkom literaturnom časopisu „ARCHA“, Olomouc po objavljivanju 1925. godine. A koji je prevela sa češkog Jadranka Šuster.
Fetahagić roman „Osman Fetič“ češkog pisca Josefa Pavela kao antiratnu knjigu čiji je glavni junak bosanski vojnik kontekstualizira u godine Prvog svjetskog rata kada je na hiljade Bosanaca i Hercegovaca izginulo ili su ranjavani na frontovima Galicije i Soče.
Nažalost, ova knjiga nije prevedena na bosanski jezik iako je štampana prije gotovo sto godina, zaključuje Fetahagić, uz opasku kako se nudi u nekim češkim antikvarijatima.
Sagovornik Tarik Fetahagić, penzionisani hemičar, radio je u „Energoinvestu“ kao inžinjer istraživač u oblasti novih inženjerskih materijala i tehnologija.
Kaže kako je profesionalnu orijentaciju prema istraživanjima nepoznatog u svojoj užoj struci, poslije odlaska u penziju proširio i na druge njemu interesantne teme koje nisu u uskom domenu njegovog stručnog obrazovanja, objašnjavajući otkuda inženjer hemije u vodama književnosti i povijesti.
Osnovu za to nalazi, kako kaže u nastavku razgovora, u širokom općem obrazovanju u prirodnim i društvenim naukama koje je stekao, prvo u osmorazrednoj sarajevskoj klasičnoj gimnaziji, a zatim višedecenijskom, odnosno cjeloživotnom obrazovanju usmjerenom na razumijevanje i objašnjavanje pojava i nepoznanica u okruženju u kome živi.
Kao član Bosansko-češkog društva „Snješka“ Tarik Fetahagić nastoji dati svoj doprinos radu Društva kroz različite teme. I tekst o Josefu Pavelu i njegovom prvom romanu „Osman Fetić“ koji je Fetahagić objavio u časopisu ‘Snješka’ usmjeren je na otkrivanje, osvjetljavanje i njegovanje dugogodišnjih kulturnih i međuljudskih veza između ove dvije zemlje i njenih naroda, a što je glavni cilj ovog Društva.
(FENA)
