Monografija “Scenografija: prostor za snove; Narodno pozorište (1921–2021)” predstavljena je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.
Ovo vrijedno djelo posvećeno je historiji i razvoju scenografije kroz umjetnički rad brojnih domaćih i međunarodnih scenografa, pozorišnih slikara u najvažnijoj pozorišnoj instituciji Bosne i Hercegovine, Narodnom pozorištu Sarajevo.
Idejna voditeljica projekta Monografije, rukovoditeljica tehničke službe Narodnog pozorišta Sarajevo scenografkinja Marijela Margeta Hašimbegović istakla je da je značaj monografije u tome što se prvi put objedinjuje kompletan arhivski materijal koji govori o scenografiji.
– Za 100 godina postojanja Narodnog pozorišta ova tema se nije obradila na ovakav način. U tome je njen značaj što smo uspjeli da sublimiramo svu ljepotu umjetničkog izraza naših najpoznatijih domaćih i međunarodnih scenografa, slikara itd. koji su ostavili bogat umjetnički opus radeći na sceni Narodnog pozorišta – kazala je Hašimbegović.
Uz nju autorski tim čine urednica Monografije Mirela Latić (teatrolog i komparativist), Igor Vučak (historičar umjetnosti i komparativist), Gradimir Gojer (reditelj, pisac i teatrolog), Amina Abdičević (savjetnica u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Tamara Sarajlić-Slavnić (lektor i viši kustos Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Branko Dursum (dizajner).
Predstavljanje Monografije večeras je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH obogaćeno i izložbom “Scenografija kroz vrijeme” autorice Amine Abdičević.
– Izložbu smo priredili povodom dva značajna jubileja 100 godina Narodnog pozorišta Sarajevo i 60 godina Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Javnosti su po prvi put prezentirani mnogi radovi, koji su prošli kroz 100-godišnju istoriju Narodnog pozorišta. Naime, prošlo je više od 160 scenografa, arhitekata i likovnih umjetnika. Pored scenografa imamo značajna imena iz likovne umjetnosti kao što su Roman Petrović, Affan Ramić, Safet Zec i Mersad Berber – rekla je Abdičević.
Posjetioci su mogli vidjeti koliko je Monografija, a i izložba pružila doprinos dokumentovanju scenografske prakse u Narodnom pozorištu Sarajevo, te sačuvao trag u vremenu koje u posljednjih 100 godina svjedoči o fascinantnom razvoju scenografije kao posebne grane primijenjene i pozorišne umjetnosti.
(FENA)
