Knjiga “Osmanisti Bosne i Hercegovine do kraja 20. stoljeća – biografski i bibliografski podaci”, autora profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu Enensa Pelidije, predstavljena je danas u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.
Kako je kazao autor knjige Pelidija, za ovu temu se odlučio nakon što je uočio da se nedovoljno piše i zna o osmanistima i osmanskom periodu u BiH.
– Iz tog razloga, nakon što sam otišao u penziju, intenzivnije sam se potrudio da napišem o dijelu naših osmanista, bilo da su oni živjeli u BiH ili o onima koji su se rodili u BiH a sada se nalaze po cijelom svijetu. Počeo sam pisati o ličnostima iz perioda od druge polovine 15. stoljeća, a završio sam sa 2014. godinom kada je umro Ahmed Aličić o kojem sam pisao u ovom djelu – kazao je autor.
Naglašava da je tema podijeljena u dva dijela, odnosno dvije knjige. Prva obuhvata period do početka 20. stoljeća, uz još 11 ličnosti do 1945. godine, a druga od 1945. do početka 21. stoljeća.
Kako je kazao, za nepuna dva mjeseca, cijeli tiraž prve i druge knjige je rasprodat.
Direktor Instituta za historiju UNSA i promotor knjige Sedad Bešlija podsjeća da osmansko-bosanski odnosi kroz historiju traju 522 godine, od 1386. do 1908. godine i austrougarske aneksije BiH. On smatra da je Pelidija učinio veoma značajnu stvar za akademsku zajednicu BiH, ali i svjetsku zajednicu koja se bavi osmanističkim istraživanjima.
– On je u dva toma pisao o svim autorima, naučnicima, istraživačima, savremenicima koji su dio svog života ili cijeli život posvetili osmanskoj historiji, a uz to su bh. porijekla. Pelidija tretira sve one koji su na bilo koji način ostavili pisani trag u historiji vezanoj za osmanski period. Ovo je izuzetno značajno djelo u kontekstu sistematiziranja i sintetiziranja znanja u oblasti historijografije u BiH i šire – rekao je Bešlija.
Pomoćnik za nauku u Federalnom ministarstvu za obrazovanje i nauku Jasmin Branković dodaje da je ponosan što je ovo ministarstvo izdavač ovako važnog djela kada je u pitanju osmanski period.
– Očekujemo da će ovo djelo biti motiv i da će potaknuti druge naše naučnike da urade ono što je uradio Pelidija kada je u pitanju osmanistika i da prikažu našu bogatu prošlost i tradiciju – zaključio je Branković.
(FENA)
